Najčešće postavljena pitanja
1. Šta moram da znam o lijekovima koje koristim?
Lijek koji Vam je propisan namjenjen je samo Vama. Nemojte uzimati lijekove drugih osoba čak kada imate slične tegobe ili simptome. Uvijek možete pitati svog farmaceuta ili ljekara za više informacija o vašem zdravlju, lijekovima ili liječenju. Farmaceutska usluga u apoteci je besplatna, iskoristite je, to je vaš najbrži kontakt sa zdravstvenim radnikom-farmaceutom u zdravstvenom sistemu.
Korisni savjeti:
Sačinite listu svih lijekova koje koristite (lijekove koje vam je propisao ljekar, koji se uzimaju bez recepta za liječenje blažih tegoba, biljne preparate, dodatke prehrani). Listu nosite sa sobom i pokažite svakom ljekaru i farmaceutu. Veoma je važno da svi imaju uvid u Vašu kompletnu terapiju i odaberu najracionalnije dalje liječenje izbjegavajući dupliranje terapije ili interakciju lijekova.
Naučite nazive lijekova ili ponesite sa sobom isječke kutija lijekova koje koristite.
Zapišite sebi ili upamtite način doziranja, da li lijek uzimate prije ili poslije jela, ujutro ili naveče.
Tražite da Vam se na razumljiv način usmeno i pismeno saopšti korištenje lijeka te da li da izbjegavate određenu hranu, lijekove ili aktivnost.
Sve nalaze uredno čuvajte kod kuće, napravite svoj lični zdravstveni karton.
Ne postoji nebitan podatak. Nalazi su dokaz brige Vaših ljekara i Vas o Vašem zdravlju i nakon 50 godina mogu da Vam koriste.
Odaberite svog farmaceuta i svoju apoteku, tada ste u mogućnosti da Vaš farmaceut upozna kompletnu terapiju i zdravstveno stanje, provjeri moguće interakcije kod uvođenja novih lijekova, konsultuje ljekara, pruži dodatne usluge ili informacije. Ne zaboravite, farmaceut je poslednji u liniji zdravsvenih radnika koji provjerava Vašu terpiju.
2. Zašto je potrebno da pokažem zdravstvenu knjižicu u apoteci kada donesem recepte?
U zdravstvenoj knjižici, pored ličnih podataka i podataka o osiguranju, su navedeni podaci o alergijskim reakcijama na lijekove ili hranu, inkompatibilijama na određena sredstva, podaci o vakcinaciji, medicinskim sredstvima koja ste koristili ili implantatima.
Na primjer, ako je osoba alergična na antibiotsku grupu penicilin, ljekar je to morao evidentirati u zdravstvenoj knjižici. Određeni lijekovi mogu da sadrže tragove ulja kikirikija te ih ne smiju primjenjivati osobe koje su alergične na kikiriki.
Takodje osigurana lica dokazuju status zdravstvenom knjižicom koja je u tom slučaju ovjerena od strane Fonda zdravstvnog osiguranja Republike Srpske.
3. Šta su generički lijekovi?
Kada jedna kompanija otkrije lijek u svojoj laboratoriji njoj se odobrava patentna zaštita otkrića za sledećih 20 godina. U tom slučaju drugi proizvođači ne smiju da proizvode taj lijek bez dopuštenja originatorske kuće. To je period koji je dat pronalazaču da povrati sredstva uložena u istraživanje, razvoj i marketing. Nakon isteka patenta farmaceutske kuće razvijaju lijek kao i prvobitni u istom farmaceutskom obliku sa istom aktivnom supstancom i i stavljaju u promet. Takav lijek se naziva generički lijek. Pojavom generičkih lijekova cijena lijeka najčešće opada zbog konkurentnosti, smanjenja troškova proizvodnje i gubitka monopola inovatora. Znači proizvodnja generičkih lijekova ima opšti značaj za društvo omogućujući lakšu dostupnost kvalitetnih lijekova i manje troškove liječenja.
4. Koji su uzroci gojaznosti i šta predstavlja tretman?
Gojaznost je poremećaj energetskog bilansa u kome je hroničan unos kalorija veći od potrošnje. Uzroci su brojni od očiglednih do još u potpunosti nerazjašnjenih. Ipak, najznačajniji su metabolički i genetički faktor, nezdrav način života, visokokalorična brza hrana, velike porcije, emocionalno prejedanje itd.
Sociološki, psihološki i hormonski faktor su takođe bitni. Gojaznost može biti posljedica visokog nivoa hormona nadbubrežne žlijezde, nižih vrijednosti hormona štitne žlijezde,policističnih jajnika i drugih.
Prvi korak u tretmanu gojaznosti je i najznačajniji, on kreće od sticanja zdravih životnih navika, fizičke aktivnosti i zdrave hrane. Korisnicima je potrebna i psihološka potpora jer gojaznost nije samo problem tijela nego i uma.
Drugi korak su dijetetski suplementi namjenjeni smanjenju tjelesne težine.
Tu su takođe i lijekovi za liječenje teških oblika pretilosti koji se uvode samo uz konsultacije sa ljekarom.
5. Koji su najčešći problemi kože?
Koža je najveći organ preko koga unutrašnjost organizma komunicira sa spoljašnjom sredinom. Zbog svog keratinoznog sloja njena primarna uloga je zaštita od štetnih uticaja spoljašnje sredine. Ta uloga kože često je zanemarena, te se malo pažnje posvećuje zdravlju i zaštiti kože. Koža bi trebala biti njegovana, što podrazumjeva higijenu, hidrataciju i zaštitu.
Najčešći problemi kože su pojava suptilnih linija i bora na licu, staračke pjege, paukove vene, ekcem, akne, psorijaza, rozacea itd.
6. Zbog čeka se pojavljuju akne i da li su one karakteristične samo za adolescentnu dob?
Akne predstavljaju upalni proces na koži lica i tijela. Pojavljuju se najčešće tokom adolescencije, ali nije isključivo da se pojave u drugoj životnoj dobi, nakon lokalne primjene kortikosteroida ili oboljenja drugih organa (policistični jajnici). Pojava akni u periodu adolescencije ne predstavlja samo estetski problem, to je period mnogih promjena kroz koje tinejdžer prolazi. Te promjene na koži imaju psihološki uticaj - manjak samopouzdanja i povučenost, zbog toga savjetujemo roditelje da preuzmu inicijativu u ranoj fazi pojave akni.
7. Kako ispravno pripremati čajeve?
Čajevi od ljekovitog bilja su u ne tako dalekoj prošlosti bili osnova liječenja blažih tegoba i simptoma, zbog toga i predstavljaju temelje mnogih narodnih medicina. Kako tada, tako i sada treba poštovati darove prirode i uz savremena saznanja pravilno ih koristiti u svrhu zdravlja.
Svaka ljekova biljka ima sastojke sa farmakološkim djelovanjem jedinstvene po sastavu ili količini. Ti sastojci su lokalizovani samo u cvijetu, listu, korijenu ili nekada u čitavoj biljci te od toga zavisi da li se u pripremi čaja koriste samo određeni dio biljke ili čitava biljka. Takođe, u proizvodnji čajeva, uzgoj, sušenje, usitnjavanje, skladištenje biljke i biljnih dijelova su bitni za konačan kvalitet. Isuviše usitnjeni listovi i cvjetovi prije gube ljekovita etarska ulja, dok nedovoljno usitnjen korijen neće otpustiti ljekovite sastojke. Na tržištu se mogu naći čajevi kojima su dodati korigensi ukusa, pojačivači arome i mirisa, boje ili sredstva za dopunu mase bez ljekovitog dejstva.
Biljni čajevi se mogu pripremati na sledeće načine:
Određenu količinu biljnog čaja (listovi, cvjetovi) preliti sa 200ml ključale vode i ostaviti da stoji 5-10 minuta.
Korijen ili koru je potrebno kuvati. Zajedno sa vodom zagriju se do ključanja i kuvaju 10-15 min. tako pripremaju dekokti.
Macerati – određene biljke (sljez, lan, uva) preliti hladnom vodom, ostaviti da odstoje određeno vrijeme procijediti i konzumirati.
8. Šta je alergen i da li se alergijske reakcije mogu spriječiti?
Alergen je svaka supstanca koja može izazvati alergijsku reakciju. To je supstanca koju organizam prepoznaje kao stranu i na nju reaguje aktivacijom imunološkog sistema. Alergeni mogu biti materije sa kojima smo svakodnevno u kontaktu: polen korova, trava, drveća, čestice prašine, grinje, pojedini sastojci hrane, metali itd. Alergijske reakcije zavise od koncentracije alergena i najintenzivniji simptomi su u periodu kada je koncentracija alergena najveća, npr polenske reakcije su karakteristične u proljeće, dok je reakcija na polen ambrozije karkteristična za mjesec avgust. Alergijske reakcije se mogu spriječiti jedino ukoliko izbjegavamo kontakt sa alergenom. Savjetujemo: redovno usisavati i vjetriti prostorije kada je koncentracija alergena najmanja, češća tuširanja jer tako uklanjamo čestice alergena koji se zadržavaju na tijelu i odjeći, nošenje zaštitnih maski itd. Ukoliko su simptomi alergijske reakcije izraženi pitajte farmaceuta u apoteci za savjet više.
9. Pravilna ishrana kod proliva i opstipacije?
Simptomatsko liječenje započinje čajevima protiv dijareje. (šipak, list kupine, kora hrasta, žalfija, borovnica, ruski čaj) Umirujući efekat na sluznicu želuca ima kamilica, dok kim, anis i nana poboljšavaju probavu. Radi rehidratacije i nadoknade elektrolita pripremiti posoljene i procjeđene supe od povrća i nemasnog mesa ili kostiju ili preparate za nadoknadu elektrolita. Nakon 24 -48 sati možete kozumirati kuvanu rižu, griz, lagane čorbe, propasirano povrće, kuvani krompir i nemasno mlado meso u malim količinama.
Opstipacija ili zatvor je često posljedica nepravilne ishrane mada su etiološki faktori ponekad dosta kompleksni. Savjetujemo konzumaciju dijetalnih vlakana uz dosta tečnosti naročito vodu sa većim sadržajem magnezijuma. Umjesto mlijeka unositi kiselo-mliječne proizvode. Smanjiti unos hljeba, peciva, riže, pržene ili pohovane hrane. Redovne duže šetnje i čaša mlake vode ujutro natašte su takođe korisni. Iako je refleks defekacije podsvjesan, savremeni čovjek ima nezdravu naviku voljnog potiskivanja prirodnih refleksa. Zbog toga što je aktivnost crijeva najveća 10-15 minuta nakon obroka taj period treba iskoristiti za uspostavljanje prirodnog ritma pražnjenja u tretmanu opstipacije. Za više informacija o dijetetskim proizvodima ili lijekovima bez recepta za liječenje dijareje i opstipacije pitajte svog apotekara.
10. Da li mobilna telefonija ima uticaja na ljudsko zdravlja?
Oko 1,5 miljardi ljudi koriste mobilnu telefoniju. Uticaj elektoromagnetnog polja (EMP) na ljudsko zdravlje kroz kratak period ekspozicije čovječanstva nije saglediv, jer je za ispoljavanje eventualno štetnih efekata potreban dugotrajniji period izlaganja. Posljedice na ljudsko zdravlje biće vidljivi tek kroz nekoliko generacije, što predstavlja neprihvatljiv rizik i poziv na oprez obzirom na brojnost populacije, naročito mlađe, koja je izložena EMP mobilne telefonije. Istraživanja ukazuju na povećanu incidencu oboljenja ćelija koštane srži, koštanog sistema i nervnog sistema . Poziv na povećanu pažnju predstavlja I pojava tumora centralnog nervnog sistema kod osoba koje su u toku života bile značajno izložene EMP (nalazi poljskih vojnih ljekara). Dok su određene studije pokazale da, statististički, uticaj EMP na navedena stanja nije bitan, države poput Velike Britanije daju preporuke svojim građanima o kontroli upotrebe mobilne telefonije. Tako razgovor kroz mobilnu telefoniju za djecu do 12 godina ograničavaju na period od 10 minuta dnevno, odraslima savjetuju upotrebu slušalica u toku razgovora, distanciranje od uređeja od nekoliko metara kada nije u upotrebi , ne držati telefone u džepovima u blizini polnih organa, grudnog koša itd. Obzirom da oprez ništa ne košta neka I ova preporuka važi za stanovništvo naše države.
11. Šta je giht?
Giht je bolest metabolizma, koja za posljedicu ima taloženje kristala soli mokraćne kiseline (urata) u zglobovima. Urati u organizmu nastaju, prirodno, metabolizmom purina, koji pak nastaju metabolizmom nukleinskih kiselina, unose se hranom ili stvaraju biološkom sintezom. Urati se filtriraju i izlučuju putem bubrega. Međutim, ukoliko postoji povećano stvaranje urata ili smanjeno izlučivanje istih, tada dolazi do njihovog taloženja u organizmu. Karakteristična klinička slika za giht je izraziti bol u zglobu, naročito u zglobu nožnog palca. Zglobovi bivaju zahvaćeni zapaljenskim procesom, prisutan je otok, sjajna, zategnuta ,crvena koža, ponekad i povišena temperatura. Simptomi se intenziviraju tokom 24 sata, a inflamacija zgloba može biti prisutna par sedmica. Hronični, neliječeni giht se karakteriše pojavom tofusa. Tofusi su prepoznatljive bijele izbočine na koži nastale dugogodišnjim taloženjem kristala urata u hrskavici i tetivama šake, koljena ili ušne školjke. Moguća je pojava bubrežnih kamenaca.
Faktori koji podstiču giht su konzumacija alkohola, povrede, operacije, naglo mršavljenje, određena hrana (ribe, iznutrice) ili lijekovi (salicilati i određeni diuretici). Pacijentima koji boluju od gihta savjetuje se unos dosta tečnosti (zbog bubrežnih), higijensko-dijetetski režim i redovne kontrole.
